Ankete
Međunarodni republikanski institut (IRI) proveo je anketu o brojnim političkim pitanjima i stajalištima na Zapadnom Balkanu u 2024. godini, uključujući Bosnu i Hercegovinu, te došao do zanimljivih podataka o popularnosti pojedinih političara.
Istraživanje je provedeno od drugog februara do petog marta 2024. godine, a bilo je prilagođeno regijama, mjestu stanovanja, godinama, spolu i nacionalnoj pripadnosti prema rezultatima popisa iz 2013. godine. Uzorak je bio 1.225 ispitanika, a procenat odgovora 40%.
KAKVO JE MIŠLJENJE PREMA POLITIČARIMA IZ BIH?
Prema ovoj anketi, najpozitivniji pogled građani imaju prema lideru Demokratske fronte (DF) i članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću. 18% ispitanih ima jako povoljno mišljenje, dok 24% ima donekle povoljno mišljenje o njemu. Međutim, 35% ispitanih ima jako nepovoljno mišljenje, a 16% donekle nepovoljno mišljenje.
O ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću, 6% ispitanika ima jako povoljno mišljenje, a 24% donekle povoljno. S druge strane, 33% ispitanika ima jako nepovoljno mišljenje, dok 19% ima donekle nepovoljno mišljenje. Zanimljivo je da 12% anketiranih nikada nije čulo za lidera Naroda i Pravde (NiP).
Na premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, 5% ispitanika gleda jako povoljno, 22% donekle povoljno, dok 34% ima jako nepovoljno mišljenje o njemu.
Prema rezultatima ankete, čak 17% ispitanika nikada nije čulo za lidera Naše stranke i državnog ministra prometa i komunikacija Edina Fortu. 7% ispitanika o Forti ima jako povoljno mišljenje, 18% donekle povoljno, dok 32% ima jako nepovoljno mišljenje.
O lideru najveće opozicione stranke u državi, Bakiru Izetbegoviću, 59% ispitanika ima jako nepovoljno mišljenje, 15% donekle nepovoljno, dok 11% ima jako povoljno mišljenje, a 13% donekle povoljno mišljenje.
Milorad Dodik je jako nepovoljno ocijenjen kod 58% ispitanika, dok 16% ima donekle nepovoljno mišljenje o njemu. S druge strane, 16% ispitanika ima donekle povoljno mišljenje, a 6% jako povoljno mišljenje o Dodiku.
Lider HDZ-a Dragan Čović ima jako povoljno mišljenje kod 9% ispitanika, donekle povoljno kod 13%, donekle nepovoljno kod 18%, dok 53% ispitanika ima jako nepovoljno mišljenje.
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) i jedan od lidera opozicije u Republici Srpskoj, Branislav Borenović, kod 4% ispitanika izaziva jako povoljno mišljenje, kod 17% donekle povoljno, dok 36% ima jako nepovoljno mišljenje. Zanimljivo je da 16% ispitanika nikada nije čulo za Borenovića.
KOJEM POLITIČARU SE NAJVIŠE VJERUJE?
Na pitanje kojem političaru najviše vjerujete, čak 62% anketiranih je kazalo da ne vjeruje nijednom političaru, dok 9% nije znalo ili je odbilo odgovoriti.
Ipak, za Željka Komšića 6% ispitanika je kazalo da ima povjerenja u njega, 4% ga je stavilo na prvo mjesto, dok je 2% ispitanika Komšića stavilo na drugo mjesto. Milorad Dodik je političar u kojeg 5% ispitanika ima najviše povjerenja.
Sličan broj ispitanika ima povjerenje u Bakira Izetbegovića, 4% ga je stavilo na prvo mjesto, a 1% na drugo mjesto. U člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića povjerenje ima 3% ispitanika, a 1% ga je stavilo na drugo mjesto.
KOJIM INSTITUCIJAMA SE NAJVIŠE VJERUJE?
Najveće povjerenje građani u Bosni i Hercegovini imaju u policiju; 75% građana vjeruje policiji, od čega 25% ima veliko povjerenje, a 50% donekle povjerenje. U religijske institucije povjerenje ima 72% građana, od čega 36% ima veliko povjerenje, a 36% donekle povjerenje.
U Oružane snage BiH vjeruje 64% ispitanika; 23% ima veliko povjerenje, a 41% donekle vjeruje. Medijima donekle povjerenje ima 47% ispitanika, dok 7% ima veliko povjerenje. Najmanje povjerenje građani imaju u političke stranke; samo 18% donekle vjeruje političkim strankama, dok 3% u potpunosti vjeruje. Čak 46% građana nikako ne vjeruje političkim strankama, a 32% donekle ne vjeruje.
DA LI BOSNA I HERCEGOVINA IDE PRAVIM PUTEM?
Da li se Bosna i Hercegovina kreće pravim putem NE je odgovorilo 75% ispitanika, 21% je reko DA a 5% nije imalo mišljenje o tome.
KAKVU BI VOLJELI DA IMA BUDUĆNOST BIH ŠTO SE TICE NATO PAKTA?
50% ispitanika bi voljelo da smo punopravni član NATO pakta, 13% da postoji saradnja ali bez punog članstva, 8% da imamo stalnu komunikaciju ali ne saradnju, 24% bez ikakve saradnje i 5% nije imalo odgovor.
KOJA DRŽAVA JE NAVAŽNIJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU?
KOJA DRŽAVA JE NAJVEĆA PRIJETNJA BOSNA I HERCEGOVINI?
Anketa je prenesena sa stranice https://www.iri.org/resources/western-balkans-regional-poll-february-march-2024-full/
”Dva susjeda, već 27 godina nakon agresije koju su izvršili nad Bosnom i Hercegovinom, vrše udar na suverenitet naše zemlje i onemogućavaju bilo kakav demokratski razvoj”, kazao je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) u govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda 20. septembra 2023.
Komšić je većinu govora o UN-ovoj Agendi 2030. održivog razvoja posvetio stanju u BiH i regiji.
Ocijenio je da ”širom Zapadnog Balkana postoje različite ideje, planovi i namjere za promjenama međunarodno priznatih granica, za reorganizaciju regiona u nešto što nema veze s demokratijom”.
Komšić, koji je predsjednik Demokratske fronte i koji je 2022. godine osvojio četvrti mandat člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda dok je njegova stranka opozicija na svim nivoima, ustvrdio je da bi ”naši susjedi”, misleći na Hrvatsku i Srbiju, podijelili BiH.
Komšić je tome kazao da ”susjedne zemlje pri tome imaju iznenađujući podršku zemalja koje smatramo demokratskim liberalnim društvima”.
”Posljednja intervencija međunarodnih predstavnika u BiH, odnosno intervencija visokog predstavnika Christiana Schmidta činjenjem pravnog nasilja i suspendiranjem ustava jednog entiteta na 24 sata što je nezapamćen presedan u demokratskom svijetu”, kazao je Komšić govoreći o intervenciji Schmidta koji je nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH nakon čega je imenovana entitetska vlada.Schmidta kao visokog predstavnika ne priznaju Rusija, Kina i predstavnici stranaka iz Republike Srpske, dok njegov rad, uključujući i dosadašnje intervencije, podržavaju zapadne zemlje……..
Vijećnici u Općinskom vijeću Centar potvrdili su odluku o opozivu načelnika Srđana Mandića.
Nakon rasprava, međusobnih optužbi i dvije pauze vijećnici su sa 16 glasova za usvojili odluku o opozivu koja je donesena na sjednici 27. jula. Protiv ove odluke je bilo 10 vijećnika, dok su dva bila suzdržana. Sjednici je prisustvovalo 28 vijećnika, što znači da su odsustvovala tri vijećnika. Kako je kazao predsjedavajući OV Sejad Đozo, odsustvo je najavio samo Sulejman Haljevac Memo (SBB) zbog poslovnog puta. Vijećnici su odbacili Mandićev zahtjev za preispitivanje opoziva te ta tačka nije uvrštena na dnevni red. Mandić je, podsjetimo, ranije kazao da nisu ispoštovane procedure na prethodnoj sjednici na kojoj je za njegov opoziv glasalo 18 vijećnika.
Inicijativu za pokretanje opoziva, podsjećamo, ranije su potpisali vijećnici NiP-a, SBB-a i dio nezavisnih vijećnika. Referendum u općini Centar će biti održan 17. septembra.
